Jedna od najvažnijih javnozdravstvenih vijesti godine svijetu je stigla nedavno iz Švedske koja je postala prva “smoke free zemlja”. Zemlja bez dima, glasio bi naš prijevod, a iza te kovanice na kojemgod jeziku, stoji definicija o limitu od pet posto pušača u populaciji neke države. Šveđani su realizaciju tog cilja zacrtali ostvariti do 2025. godine te su u tomu i uspjeli.

No, ono što stoji iza ovakvih naslova nije došlo preko noći. Naprotiv, put do ove titule u Švedskoj je trajao desetljećima i iza njega stoji niz mjera javnozdravstvene politike i postupaka koji su modificirani i prilagođavani u skladu s novim istraživanjima, znanstvenim dokazima, promjenama u društvu te nadalje. Kako su zapravo uspjeli svesti broj pušača do spomenutog postotka, upitali smo “švedski HZJZ”.

Pozitivan razvoj društva

Agencija za javno zdravlje Švedske, Folkhalsomyndigheten, odgovorna je za javnozdravstvena pitanja na nacionalnoj razini, razvija rješenja te podržava aktivnosti koje promoviraju zdravlje, sprečavaju bolest i unapređuju pripravnost na zdravstvene prijetnje. Njihov slogan na koji su nas uputili u odgovoru na naš upit u slobodnom bi prijevodu glasio: Javno zdravlje koje jača pozitivan razvoj društva.

Upravo takav slogan dobrim dijelom daje nam i percepciju o tomu kako su uspjeli minorizirati broj pušača u svojoj zemlji. Naime, zdravije društvo evidentno je ultimativni cilj kojemu se kreiraju, prilagođavaju i prate svi mogući aspekti te mjere koje mogu doprinijeti boljem zdravu naroda odnosno u ovoj temi smanjenju posljedica od pušenja.

Prema odgovorima koje smo dobili, na taj put Švedska je krenula još 1980ih godina, a čak i tomu su prethodile prve nacionalne mjere protiv pušenja. Tako su, primjerice, s informiranjem javnosti o rizicima pušenja započeli još 1964. godine, a etikete upozorenja uveli krajem 70ih.

Ugrubo rečeno, u to vrijeme bilo je riječ o postupcima uime smanjenja dostupnosti cigareta kao i smanjenja njihove društvene prihvatljivosti uz paralelno jačanje programa za odvikavanje od pušenja.

Veća dobna granica

Nadalje, navode kako se švedski parlament još 2003. godine odlučio za daljnju i jaču borbu protiv pušenja dok su postavljeni cilj “zemlje bez dima do 2025.” prihvatili 2015. godine. Dakle, za realizaciju ovog cilja dali su si, uz sve dotad poduzete mjere, cijelo desetljeće.

Kontinuirano smanjenje svakodnevnih pušača događa se od 2004. godine do trenutnih pet posto pri čemu treba naglasiti i kako je riječ o populaciji u dobi od 16 do 84 godine! Dakle, kod njih je proširena gornja dobna granica za ove mjere što se pokazalo itekako važnim. Naime, postotak pušača upravo je najviši u najstarijoj dobnoj skupini, onima od 65 do 84 godine! Uz, ponavljamo, nacionalni prosjek o pet posto svakodnevnih pušača, u ovoj dobnoj skupini pušača je sedam posto. Najmanje pušača je među najmlađima ( 16 do 29 godina) - dva posto!

Ono što ističu u svojem izvještaju, kao dijelu odgovora na naš upit, jest da unatoč smanjenju broja pušača i dalje postoje razlike među pojedinim skupinama. Tako su naveli da je kod građana Švedske s nižim stupnjem obrazovanja učestalost pušenja višestruko veća nego kod onih koji su visokoobrazovani. Pretpostavka je daljnjih aktivnosti kako će “krojiti” upravo ciljane mjere prema ovim podacima i dijelovima populacije.

U svakom slučaju, švedski postoci i mjere za smanjenje broja pušača među starijima čine se kao “SF” scenarij iz naše perspektive kao zemlje s 30 posto svakodnevnih pušača. Prema dokumentima i opisima “švedskog Zavoda” uz spomenute mjere i politike, oni su utvrdili razliku u posljedicama na zdravlje između klasičnih cigareta i drugih nikotinskih proizvoda, konkretno snusa. Uz jačanje strukturiranih i dostupnih centara za liječenje ove ovisnosti, usporedo su za dio ljudi koji se ne uspijeva, ne može ili ne želi riješiti te navike, preporučili prelazak na manje po zdravlje poguban, snus.

Razlikovanje proizvoda

Posljednji im ovogodišnji podatak pokazuje kako snus svakodnevno koristi 22 posto muškaraca i deset posto žena u dobnoj skupini od 16 do 84 godine. Pri tomu pak razlikuju duhanski snus koji sadrži i nikotin te bezduhanski snus kojem je nikotin glavni sadržaj.

Upotreba e-cigareta im je porasla na četiri posto pri čemu ih tek četvrtina korisnika svakodnevno koristi. Upravo im je stoga jedan od daljnjih ciljeva, uz spomenute društveno socijalne razlike, rad na smanjenju povremenih/prigodnih korisnika svih proizvoda.

Da bi smanjili korištenje bilo kojeg duhanskog i nikotinskog proizvoda moramo raditi na smanjenju korištenja svih proizvoda. Efektivan alat za prevenciju je zaštitna regulativa koja danas razlikuje ove proizvode, važan je dio iz njihova zaključka.