Novi grijani duhanski proizvodi kao pojam uvedeni su zakonskim izmjenama u nadležan Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. Jedna je to od promjena u Zakonu za koji je dovršen postupak javnog savjetovanja. U samom obrazloženju zakonskih izmjena Ministarstvo zdravstva navodi kako one u pravni poredak prenose EU Direktivu.

Nadalje, kao i za cigarete, i za grijane duhanske proizvode, tako je za maloljetne zabranjena prodaja i svih drugih nikotinskih proizvoda. U skladu s EU, arome su, uz cigarete, zabranjene i u grijanim duhanskim proizvodima. Zakonska izmjena predlaže i uvođenje ovlaštenja ministru zdravstva da samostalnom naredbom može zabraniti upotrebu duhanskih i srodnih proizvoda koji nisu navedeni ovim Zakonom, a pojave se na tržištu.

Upravo to “pojavljivanje na tržištu” zabrinjava čini se sve uključene u ovu temu jer kako je moguće da se na uređenom tržištu, članici EU, odjednom ”pojave” proizvodi koje zakonodavac nije ranije regulirao ili anticipirao. Ta novina u zakonu se provlači i kroz neke od komentara javnosti ostavljene na prijedlog ovih zakonskih izmjena. A u tim komentarima se može iščitati da već sada na tržištu postoje proizvodi koji nisu definirani ovim zakonom, poput nikotinskih vrećica i grijanih bezduhanskih proizvoda.

Pratiti realnosti na tržištu

- Kvalitetan zakonodavni okvir u ovom dijelu mora pratiti realnosti na tržištu na kojem se novi proizvodi pojavljuju i adekvatno ih regulirati, imajući u vidu da svi proizvodi nisu isti ni po tehničkim svojstvima niti po načinu na koji se koriste kao ni u pogledu profila štete korisnicima.

Pravo je svakog kupca biti informiran o proizvodu kojeg kupuje, kao što je i pravo svakog poduzetnika da aktivno prodaje svoj proizvod – osim ako isti nije izrijekom zabranjen. Razumijemo da Zakonodavac može postaviti ograničenja u promociji određenih proizvoda, ali potpuna zabrana ikakve komunikacije bilo koje vrste ovih proizvoda je u potpunosti narušavanje prava na tržišno natjecanje, ali i prava potrošača, dio je komentara iz Udruge trgovine i logistike.

Komunikacija i edukacija, smjer je koji svojim komentarom navodi i prof. dr. sc. Ognjen Brborović sa zagrebačke Medicine. U njegovu prijedlogu stoji uvođenje dodatnog članka u zakonske izmjene posvećenog upravo toj temi, a s ciljem zaštite i prevencije mladih.

- U predloženim izmjenama ne nalazim konkretne mjere usmjerene na smanjenje potrebe za duhanskim proizvodima. Neke naznake mjera smanjenja potrebe se nalaze u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, no upravo bi lex specialis, kao ovaj Nacrt zakona, trebali razraditi i osigurati preduvjete za provođenje takvih mjera. Pristup prevenciji koji uključuje smanjenje potrebe trebao bi uključivati edukativne programe vezane uz socijalne vještine u školama koji bi se bavili psihosocijalnim čimbenicima koji dovode do početka pušenja, dio je prijedloga prof. Brborovića.

Zahtjev obiteljskih liječnika

Zaštita djece i mladih okosnica je komentara i Ureda pravobraniteljice za djecu otkud navode podršku zakonskim izmjenama radi unapređenja dobrobiti djece i zaštite njihova zdravlja.

Ovaj Zakon bi trebao rezultirati smanjenjem broja pušača i unaprijediti preventivne mjere koje prim. dr. sc. Ines Balint u svojem komentaru opisuje kao “mrtvo slovo na papiru”. Ovaj Zakon ne omogućuje, kako je navela, komunikaciju o alternativnim duhanskim proizvodima postojećim odraslim pušačima kao ni praćenje njihovog utjecaja na zdravlje. Ne postoji nadalje ni mogućnost da obiteljski liječnici u zdravstveni karton upišu korištenje alternativnih duhanskih proizvoda što već godinama zahtijevaju od HZZO-a. Na to su upozorili i iz udruge obiteljskih liječnika, KOHOM.

- Hrvatski obiteljski liječnici prikupljaju podatke o statusu pušenja svojih pacijenata kroz preventivne i kronične panele. Iako e-cigarete postoje više od 10 godina, a proizvodi grijanog duhana od 2018., paneli nisu ažurirani i liječnici ne mogu zabilježiti kad im netko kaže da koristi nove duhanske i nikotinske proizvode, tako da o raširenosti njihova korištenja i njihovom utjecaju na zdravlje pacijenata nemaju nikakve podatke. Neophodno je uključivanje hrvatskih stručnjaka i znanstvenika iz područja javnog zdravstva u istraživanje i kontrolu novih duhanskih i nikotinskih proizvoda dostupnih na našem tržištu, kao i kontrolu dostupnih istraživanja i određivanje prema njima, i prema konceptu smanjenja štete od pušenja, a ne da ih, kao dosad, a priori odbijaju i odbacuju sa izgovorom „nemamo dovoljno podataka“.

Zakonskim izmjenama izjednačuje se zabrana pušenja cigareta i e-cigareta odnosno drugih nikotinskih proizvoda u prostorima gdje je to zabranjeno. Pušači i korisnici koji se na to ogluše trebali bi biti direktno kažnjavani, jedan je od prijedloga koji je napisao Miodrag Beneš koji, uz ostalo, predlaže i uspostavu sustava prijavljivanja pušača u krugu zdravstvenih ustanova. Povećanje cijena cigareta pak je prijedlog Udruge poslodavaca u zdravstvu, po stopi od 0,13 centi povećanja svake godine. Taj “višak” cijene predlažu da ide direktno u takozvani Zdravi fond koji je namijenjen liječenju posljedica pušenja.

Odgovori na sve pristigle komentare i prijedloge tijekom javnog savjetovanja ovih zakonskih izmjena planirani su krajem studenog.